Tijekom posljednjeg tjedna lipnja ove godine, oko 15.000 ljudi u Japanu prevezeno je u medicinske ustanove kolima hitne pomoći zbog toplinskog udara. Sedam je smrtnih slučajeva, a 516 pacijenata bilo je teško bolesno. Većina dijelova Europe također je u lipnju doživjela neuobičajeno visoke temperature, koje su u mnogim regijama dosegle 40ºC. Zbog globalnog zatopljenja, toplinski valovi posljednjih godina češće pogađaju većinu područja svijeta. Mnogi ljudi su pogođeni toplinskim valovima.
U Japanu oko 5000 ljudi godišnje umre od nesreća tijekom kupanja kod kuće. Većina tih nesreća događa se zimi, a glavni uzrok je navodno reakcija na toplinski šok.
Toplinski udar i reakcija na toplinski šok tipični su slučajevi u kojima temperatura okoline može uzrokovati fatalna oštećenja ljudskog tijela.
Reakcija na toplinski udar i toplinski šok
Toplinski udar je općeniti naziv za simptome koji se javljaju kada se ljudsko tijelo ne može prilagoditi vrućem i vlažnom okruženju. Tjelesna temperatura raste tijekom vježbanja ili rada u vrućem i vlažnom okruženju. Obično se tijelo znoji i dopušta toplini da izađe van kako bi snizilo svoju temperaturu. Međutim, ako se tijelo previše znoji i gubi vodu i sol iznutra, toplina koja ulazi i izlazi iz tijela bit će neuravnotežena, a tjelesna temperatura će naglo porasti, što će u teškim slučajevima rezultirati gubitkom svijesti i smrću. Toplinski udar može se dogoditi ne samo na otvorenom već i u zatvorenom prostoru, kada temperatura prostorije poraste. Oko 40% ljudi koji pate od toplinskog udara u Japanu razvije ga u zatvorenom prostoru.
Reakcija na toplinski šok znači da je tijelo oštećeno naglom promjenom temperature. Stanja uzrokovana toplinskim šokom često se javljaju zimi. Krvni tlak raste i pada, oštećujući krvne žile u srcu i mozgu, uzrokujući napade poput infarkta miokarda i moždanog udara. Ako se takva stanja hitno ne liječe, ozbiljne posljedice često ostaju, a smrt nije neuobičajena.
U Japanu se zimi povećava broj smrtnih slučajeva u kupaonicama. Dnevne sobe i druge prostorije u kojima ljudi provode vrijeme griju se, ali kupaonice u Japanu često nisu grijene. Kada osoba prijeđe iz tople sobe u hladnu kupaonicu i uroni u vruću vodu, krvni tlak i tjelesna temperatura osobe naglo će porasti i pasti, uzrokujući srčani i moždani udar.
Kada su izloženi velikim temperaturnim razlikama tijekom kratkog razdoblja, na primjer, prilikom prelaska iz hladnog vanjskog u topli unutarnji prostor zimi i obrnuto, ljudi mogu osjećati slabost, vrućicu ili mučninu. Tijekom razvoja klima uređaja uobičajeno je provoditi testove hlađenja zimi i testove grijanja ljeti. Autor je iskusio test grijanja i osjetio slabost nakon što se kratko vrijeme kretao između ispitne prostorije na temperaturi od -10ºC i prostorije na temperaturi od 30ºC. Ovo je bio test ljudske izdržljivosti.
Osjet temperature i naviknutost
Ljudi imaju pet osjetila: vid, sluh, njuh, okus i dodir. Osim toga, osjećaju temperaturu, bol i ravnotežu. Osjet temperature dio je taktilnog osjeta, a toplinu i hladnoću osjećaju receptori koji se nazivaju tople i hladne točke. Među sisavcima, ljudi su životinje otporne na toplinu i kaže se da samo ljudi mogu trčati maratone pod žarkim ljetnim suncem. To je zato što ljudi mogu sniziti tjelesnu temperaturu znojenjem s kože cijelog tijela.
Kaže se da se živa bića prilagođavaju stalno promjenjivom okruženju kako bi održala život i sredstva za život. 'Prilagodba' se prevodi kao 'naviknutost'. Studije su pokazale da kada ljeti naglo postane vruće, rizik od toplinskog udara se povećava, posebno drugog i trećeg dana, a zatim se nakon tjedan dana ljudi naviknu na vrućinu. Ljudi se također naviknu na hladnoću. Ljudi koji žive u području gdje uobičajena vanjska temperatura može biti i do -10ºC osjećat će toplinu na dan kada vanjska temperatura poraste na 0ºC. Neki od njih mogu nositi majicu kratkih rukava i oznojiti se na dan kada je temperatura 0ºC.
Temperatura koju ljudi percipiraju razlikuje se od stvarne temperature. U području Tokija u Japanu mnogi ljudi osjećaju da je u travnju toplije, a u studenom hladnije. Međutim, prema meteorološkim podacima, maksimalne, minimalne i prosječne temperature u travnju i studenom su otprilike iste.
Klimatizacija i kontrola temperature
Zbog učinaka globalnog zatopljenja, toplinski valovi pogađaju veći dio svijeta, a ove se godine dogodilo i mnogo nesreća uzrokovanih toplinskim udarom. Međutim, kaže se da se rizik od smrti povezane s vrućinom smanjio širenjem klimatizacije.
Klima uređaji omekšavaju vrućinu i sprječavaju toplinski udar. Kao najučinkovitija mjera sprječavanja toplinskog udara, preporučuje se korištenje klima uređaja u zatvorenom prostoru.
Klima uređaji kontroliraju temperaturu i vlažnost zraka u prostoriji kako bi stvorili ugodnu situaciju, ali se vanjska temperatura ne mijenja. Kada ljudi putuju između mjesta s velikim temperaturnim razlikama, pate od većeg stresa i mogu se razboljeti zbog temperaturnih promjena te naštetiti svom zdravlju.
Sljedeće mjere mogu se razmotriti kako bi se izbjegle velike promjene temperature u kratkom vremenskom razdoblju s obzirom na ljudsko ponašanje.
– Kako biste spriječili toplinske šokove zimi, temperaturnu razliku između prostorija održavajte unutar 10ºC.
– Kako biste spriječili toplinski udar ljeti, temperaturnu razliku između vanjske i unutarnje temperature održavajte unutar 10ºC. Čini se učinkovitim mijenjati postavku sobne temperature korištenjem klima uređaja, prema izmjerenoj vanjskoj temperaturi i vlažnosti.
– Prilikom kretanja naprijed-natrag u zatvorenom i na otvorenom prostoru, stvorite uvjet ili prostor srednje temperature i ostanite tamo neko vrijeme kako biste se navikli na okolinu, a zatim uđite ili izađite.
Istraživanje klimatizacije, stanovanja, opreme, ljudskog ponašanja itd. je neophodno kako bi se smanjila šteta po zdravlje uzrokovana promjenama temperature. Nadamo se da će se u budućnosti razviti proizvodi za klimatizaciju koji utjelovljuju rezultate ovih istraživanja.
Vrijeme objave: 19. listopada 2022.
