I SE LALOLAGI E SILI ONA VELA, O LE EA MALULU E LĒ O SE MEA FA'A'OGA, AE O SE FA'ASAOINA OLAGA

2022072901261154NziYb

A o faʻaleagaina e galu vevela tele le Iunaite Setete, Europa ma Aferika, ma fasiotia ai le faitau afe, ua lapataʻi mai saienitisi o le a oo mai pea le mea sili ona leaga. Faatasi ai ma atunuu o loo faaauau pea ona pamuina kasa faʻavevela i le ea ma le avanoa o le a malepe ai tulafono feterale taua mo suiga o le tau i le Iunaite Setete, o le vevela tele o lenei taumafanafana atonu e foliga mai e vaivai i le 30 tausaga.

I lenei vaiaso, e toatele na molimauina le aafiaga mata'utia e mafai ona i ai ona o le vevela tele i se atunuu e le'i saunia mo le vevela tele. I Peretania, lea e seasea ai ona i ai le ea malulu, ua tapunia felauaiga lautele, ua tapunia aoga ma ofisa, ma ua faaleaogaina e falemai togafitiga e le o ni faalavelave faafuasei.

O le ea malulu, o se tekinolosi e manatu māmā i ai le toʻatele i atunuu sili ona tamaoaiga o le lalolagi, o se meafaigaluega e faasaoina ai ola i taimi o le vevela tele. Peitaʻi, e na o le 8% o le 2.8 piliona tagata o loʻo nonofo i vaega sili ona vevela - ma e masani ona sili ona matitiva - o loʻo iai nei le ea malulu i o latou fale.

I se pepa talu ai nei, o se 'au su'esu'e mai le Harvard China Project, o lo'o i le Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences (SEAS), na fa'ata'ita'iina le mana'oga i le lumana'i mo le ea malulu i aso e fa'ateleina ai le vevela i le lalolagi atoa. Na maua e le 'au se va tele i le va o le gafatia o le ea malulu o lo'o iai nei ma le mea o le a mana'omia i le 2050 e fa'asaoina ai ola, aemaise lava i atunu'u maualalo tupe maua ma atunu'u tau atia'e.

Na fuafua e le au suʻesuʻe, i le averesi, e le itiiti ifo i le 70% o le faitau aofaʻi i le tele o atunuu o le a manaʻomia le ea malulu i le 2050 pe afai o le a faʻaauau pea ona faʻateleina le fua faatatau o le kasa ea, ma o lena fuainumera e sili atu ona maualuga i atunuu e pei o Initia ma Initonesia. E tusa lava pe ausia e le lalolagi tulaga faʻatapulaʻa o le kasa ea o loʻo faʻatulagaina i le Paris Climate Accords - lea e le o iai i le ala e fai ai - o le averesi o le 40% i le 50% o le faitau aofaʻi i le tele o atunuu sili ona mafanafana o le lalolagi o le a manaʻomia pea le ea malulu.

“E tusa lava po o a auala e faʻasalalauina ai le ea malulu poʻo isi auala e faʻamālūlūina ai le ea mo piliona o tagata ina ia latou lē aʻafia i nei vevela ogaoga i o latou olaga atoa,” o le saunoaga lea a Peter Sherman, o se tagata suʻesuʻe i le Harvard China Project ma le tusitala muamua o le pepa talu ai nei.

O Sherman, faatasi ai ma le tagata suʻesuʻe i le postdoctoral o Haiyang Lin, ma Michael McElroy, le Polofesa o le Saienisi o le Siosiomaga o Gilbert Butler i le SEAS, na vaavaai faapitoa i aso e mafai ai e le tuufaatasiga o le vevela ma le susū, e fuaina e le mea ua taʻua o le simplified wet-bulb temperature, ona fasiotia ai tagata talavou ma soifua maloloina i ni nai itula. O nei mea mataʻutia e mafai ona tutupu pe a lava le maualuga o le vevela pe a lava le maualuga o le susū e taofia ai le afu mai le faamaluluina o le tino.

“E ui ina matou taula’i atu i aso na sili atu ai le vevela faigofie o le wet-bulb i se tulaga e lamatia ai le ola o le to’atele o tagata, ae o le vevela o le wet-bulb i lalo ifo o lena tulaga e ono matuā lē fiafia ai ma lamatia ai e mana’omia ai le ea malulu (AC), aemaise lava mo tagata vaivai,” o le tala lea a Sherman. “O lea la, e foliga mai o se fa’atauva’a tele lea o le tele o le ea malulu (AC) o le a mana’omia e tagata i le lumana’i.”

Sa silasila le au i ni lumanai se lua — o le tasi lea e matua faateleina ai le faasalalauina o kasa e mafua ai le vevela o le lalolagi mai le averesi o aso nei ma se lumanai e le o ni mea e faamoemoeina lea e faaitiitia ai le faasalalauina o kasa ae le o faaitiitia atoa.
 
I le lumanaʻi e maualuga ai le kasa e faʻaleagaina ai le siosiomaga, na fuafua e le au suʻesuʻe e 99% o le faitau aofaʻi o taulaga i Initia ma Initonesia o le a manaʻomia le ea malulu. I Siamani, o se atunuʻu e masani ona mālūlū le tau, na fuafua e le au suʻesuʻe e oʻo atu i le 92% o le faitau aofaʻi o le a manaʻomia le ea malulu (AC) mo mea e matuā vevela. I le Iunaite Setete, e tusa ma le 96% o le faitau aofaʻi o le a manaʻomia le ea malulu (AC).
 
O atunuu e maualuga tupe maua e pei o Amerika ua sili atu ona sauniuni mo le lumanaʻi e sili ona faigata. I le taimi nei, e tusa ma le 90% o le faitau aofaʻi i Amerika ua mafai ona maua le AC, pe a faʻatusatusa i le 9% i Initonesia ma naʻo le 5% i Initia.
 
E tusa lava pe faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o kasa oona, ae o le a manaʻomia pea e Initia ma Initonesia ona faʻapipiʻi le ea malulu mo le 92% ma le 96% o latou faitau aofaʻi i taulaga.
 
O le tele o le ea malulu (AC) o le a manaʻomia ai le tele o le eletise. O galu vevela tele ua uma ona faʻalavelaveina ai fesoʻotaʻiga eletise i le lalolagi atoa ma o le faʻateleina tele o le manaʻoga mo le ea malulu (AC) e ono tuleia ai masini o loʻo iai nei i se tulaga e muta ai. I le Iunaite Setete, mo se faʻataʻitaʻiga, o le ea malulu ua uma ona aofia ai le silia ma le 70% o le maualuga o le manaʻoga eletise i fale i aso vevela tele i nisi setete.
 
“Afai e te faʻateleina le manaʻoga mo le eletise e faʻaaogaina le AC, e iai foʻi se aafiaga tele i luga o le upega eletise,” o le tala lea a Sherman. “E faʻalavelaveina ai le upega eletise auā o le a faʻaaogaina e tagata uma le AC i le taimi e tasi, ma aʻafia ai le maualuga o le manaʻoga mo le eletise.”
 
“A fuafua mo faiga eletise i le lumanai, ua manino lava e le mafai ona e faʻateleina le manaʻoga o aso nei, aemaise lava mo atunuu e pei o Initia ma Initonesia,” o le saunoaga lea a McElroy. “O tekinolosi e pei o le malosiaga o le la e mafai ona aoga tele mo le taulimaina o nei luʻitau, aua o le piʻo o le sapalai e tatau ona fetaui lelei ma nei vaitaimi o le tumutumuga o le manaʻoga i le taumafanafana.”
 
O isi fuafuaga e fa'aitiitia ai le fa'ateleina o le mana'oga mo le eletise e aofia ai masini e fa'amamago ai le ea, e fa'aitiitia ai le malosi e fa'aaogaina nai lo le ea malulu. Po'o le a lava le fofo, ua manino lava o le vevela tele e le na'o se fa'afitauli mo tupulaga o le lumana'i.
 
“O se faʻafitauli lea i le taimi nei,” o le tala lea a Sherman.


Taimi na lafoina ai: Setema-07-2022

Auina mai lau savali ia i matou:

Tusi lau savali iinei ma lafo mai ia i matou
Tu'u Lau Savali