Dok ekstremni toplinski valovi haraju Sjedinjenim Državama, Europom i Afrikom, ubijajući tisuće ljudi, znanstvenici upozoravaju da najgore tek dolazi. S obzirom na to da zemlje nastavljaju ispuštati stakleničke plinove u atmosferu i postoji mogućnost raspadanja smislenog saveznog zakonodavstva o klimatskim promjenama u SAD-u, ovogodišnje sparno vrijeme moglo bi se činiti blagim za 30 godina.
Ovog tjedna mnogi su svjedočili smrtonosnom utjecaju ekstremnih vrućina u zemlji koja nije bila dobro pripremljena za visoke temperature. U Velikoj Britaniji, gdje je klima-uređaj rijedak, javni prijevoz je zatvoren, škole i uredi su zatvoreni, a bolnice su otkazale nehitne postupke.
Klima uređaj, tehnologija koju mnogi uzimaju zdravo za gotovo u najbogatijim zemljama svijeta, spašava živote tijekom ekstremnih toplinskih valova. Međutim, samo oko 8% od 2,8 milijardi ljudi koji žive u najtoplijim - i često najsiromašnijim - dijelovima svijeta trenutno ima klima uređaj u svojim domovima.
U nedavnom radu, tim istraživača s Harvard China Projecta, smještenog na Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences (SEAS), modelirao je buduću potražnju za klimatizacijom kako se broj dana s ekstremnim vrućinama povećava globalno. Tim je otkrio ogroman jaz između trenutnog kapaciteta klimatizacije i onoga što će biti potrebno do 2050. za spašavanje života, posebno u zemljama s niskim prihodima i zemljama u razvoju.
Istraživači su procijenili da će u prosjeku najmanje 70% stanovništva u nekoliko zemalja trebati klimatizaciju do 2050. ako stopa emisija nastavi rasti, a taj će broj biti još veći u ekvatorijalnim zemljama poput Indije i Indonezije. Čak i ako svijet ispuni pragove emisija utvrđene u Pariškom klimatskom sporazumu - što nije na putu da postigne - u prosjeku će 40% do 50% stanovništva u mnogim najtoplijim zemljama svijeta i dalje trebati klimatizaciju.
„Bez obzira na putanje emisija, potrebno je masovno povećanje klimatizacije ili drugih opcija hlađenja prostora za milijarde ljudi kako ne bi bili izloženi tim ekstremnim temperaturama do kraja života“, rekao je Peter Sherman, postdoktorand na Harvard China Projectu i prvi autor nedavnog rada.
Sherman je, s postdoktorandom Haiyang Linom i Michaelom McElroyem, profesorom znanosti o okolišu Gilberta Butlera na SEAS-u, posebno proučavao dane kada kombinacija topline i vlage, mjerena takozvanom pojednostavljenom temperaturom vlažnog termometra, može ubiti čak i mlade, zdrave ljude u roku od nekoliko sati. Ovi ekstremni događaji mogu se dogoditi kada su temperature dovoljno visoke ili kada je vlažnost dovoljno visoka da spriječi znojenje da hladi tijelo.
„Iako smo se usredotočili na dane kada je pojednostavljena temperatura vlažnog termometra prelazila prag iznad kojeg su temperature opasne po život za većinu ljudi, temperature vlažnog termometra ispod tog praga i dalje mogu biti dovoljno neugodne i opasne da zahtijevaju klima uređaj, posebno za ranjive skupine stanovništva“, rekao je Sherman. „Dakle, ovo je vjerojatno podcjenjivanje koliko će klima uređaja ljudima trebati u budućnosti.“
Tim je proučavao dvije budućnosti - jednu u kojoj se emisija stakleničkih plinova značajno povećava u odnosu na današnji prosjek i srednju budućnost u kojoj se emisije smanjuju, ali ne i potpuno smanjuju.
Istraživački tim procijenio je da će u budućnosti s visokim emisijama 99% urbanog stanovništva u Indiji i Indoneziji trebati klimatizaciju. U Njemačkoj, zemlji s povijesno umjerenom klimom, istraživači su procijenili da će čak 92% stanovništva trebati klimatizaciju za ekstremne vrućine. U SAD-u će oko 96% stanovništva trebati klimatizaciju.
Zemlje s visokim prihodima poput SAD-a bolje su pripremljene čak i za najtežu budućnost. Trenutno oko 90% stanovništva u SAD-u ima pristup klima uređajima, u usporedbi s 9% u Indoneziji i samo 5% u Indiji.
Čak i ako se emisije smanje, Indija i Indonezija će i dalje morati uvesti klimatizaciju za 92% odnosno 96% svog urbanog stanovništva.
Više klima uređaja zahtijevat će više energije. Ekstremni toplinski valovi već opterećuju električne mreže diljem svijeta, a masovno povećana potražnja za klima uređajima mogla bi dovesti trenutne sustave do točke pucanja. U SAD-u, na primjer, klima uređaji već čine više od 70% vršne potražnje za električnom energijom u kućanstvima tijekom izuzetno vrućih dana u nekim državama.
„Ako povećate potražnju za izmjeničnom strujom, to ima veliki utjecaj i na električnu mrežu“, rekao je Sherman. „To opterećuje mrežu jer će svi istovremeno koristiti izmjeničnu struju, što utječe na vršnu potražnju za električnom energijom.“
„Prilikom planiranja budućih elektroenergetskih sustava, jasno je da se ne može jednostavno povećati trenutna potražnja, posebno za zemlje poput Indije i Indonezije“, rekao je McElroy. „Tehnologije poput solarne energije mogle bi biti posebno korisne za rješavanje ovih izazova, jer bi odgovarajuća krivulja ponude trebala dobro korelirati s ovim ljetnim razdobljima vršne potražnje.“
Druge strategije za ublažavanje povećane potražnje za električnom energijom uključuju odvlaživače zraka, koji troše znatno manje energije od klima uređaja. Bez obzira na rješenje, jasno je da ekstremne vrućine nisu samo problem za buduće generacije.
„Ovo je trenutno problem“, rekao je Sherman.
Vrijeme objave: 07.09.2022.
