Nova studija koju je vodio Barselonski institut za globalno zdravlje (ISGlobal), institucija koju podržava Fondacija „la Caixa“, pruža čvrste dokaze da je COVID-19 sezonska infekcija povezana s niskim temperaturama i vlagom, slično sezonskoj gripi. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Computational Science, također podržavaju značajan doprinos prijenosa SARS-CoV-2 zrakom i potrebu za prelaskom na mjere koje promoviraju „higijenu zraka“.
Tim je zatim analizirao kako se ova povezanost između klime i bolesti razvijala tokom vremena i da li je bila konzistentna na različitim geografskim skalama. Za to su koristili statističku metodu koja je posebno razvijena za identifikaciju sličnih obrazaca varijacija (tj. alat za prepoznavanje obrazaca) u različitim vremenskim prozorima. Ponovo su pronašli snažnu negativnu povezanost za kratke vremenske prozore između bolesti (broj slučajeva) i klime (temperatura i vlažnost), s konzistentnim obrascima tokom prvog, drugog i trećeg talasa pandemije na različitim prostornim skalama: širom svijeta, širom zemlje, do pojedinačnih regija unutar visoko pogođenih zemalja (Lombardija, Tiringija i Katalonija) pa čak i do nivoa gradova (Barcelona).
Prvi epidemijski valovi su jenjavali kako su temperatura i vlažnost zraka rasle, a drugi val je rastao kako su temperature i vlažnost zraka padale. Međutim, ovaj obrazac je prekinut tokom ljeta na svim kontinentima. „Ovo bi se moglo objasniti s nekoliko faktora, uključujući masovna okupljanja mladih, turizam i klimatizaciju, između ostalog“, objašnjava Alejandro Fontal, istraživač u ISGlobalu i prvi autor studije.
Prilikom prilagođavanja modela za analizu prolaznih korelacija na svim skalama u zemljama južne hemisfere, gdje je virus stigao kasnije, uočena je ista negativna korelacija. Klimatski efekti bili su najočitiji na temperaturama između 12oi 18oC i nivo vlažnosti između 4 i 12 g/m²3, iako autori upozoravaju da su ovi rasponi i dalje indikativni, s obzirom na kratke dostupne zapise.
Konačno, koristeći epidemiološki model, istraživački tim je pokazao da uključivanje temperature u stopu prenosa bolje funkcioniše za predviđanje porasta i pada različitih talasa, posebno prvog i trećeg u Evropi. „Sve u svemu, naši nalazi podržavaju stav da je COVID-19 prava sezonska infekcija niske temperature, slična gripi i benignijim cirkulirajućim koronavirusima“, kaže Rodó.
Ova sezonalnost mogla bi značajno doprinijeti prenošenju SARS-CoV-2, budući da je dokazano da uslovi niske vlažnosti smanjuju veličinu aerosola i time povećavaju prenos sezonskih virusa poput gripe putem zraka. „Ova veza opravdava naglasak na 'higijenu zraka' kroz poboljšanu ventilaciju u zatvorenom prostoru, jer aerosoli mogu duže vrijeme ostati suspendovani“, kaže Rodó i naglašava potrebu uključivanja meteoroloških parametara u evaluaciju i planiranje kontrolnih mjera.
Nakon 20 godina razvoja, Holtop je ostvario misiju preduzeća da "učini tretman zraka zdravijim, ugodnijim i energetski štedljivijim" i formirao dugoročno održivi industrijski raspored usmjeren na područja svježeg zraka, klimatizacije i zaštite okoliša. U budućnosti ćemo nastaviti da se pridržavamo inovacija i kvaliteta te zajednički podsticati razvoj industrije.
Referenca: “Klimatski potpisi u različitim talasima pandemije COVID-19 na obje hemisfere” od Alejandra Fontal, Menno J. Bouma, Adrià San-José, Leonardo López, Mercedes Pascual & Xavier Rodó, 21. oktobar 2021, Nature Computational Science.
Vrijeme objave: 16. novembar 2022.
