SUIGA O LE TAU: E FA'AFEFEA ONA TATOU ILOA O LOO TUPU MA FA'AUGA E TAGATA?

Fai mai saienitisi ma faipule o loo tatou feagai ma se faaletonu o le paneta ona o suiga o le tau.

Ae o le a le faʻamaoniga o le vevela o le lalolagi ma faʻafefea ona tatou iloa e mafua mai i tagata?

 

E faapefea ona tatou iloa ua faasolo ina mafanafana le lalolagi?

O lo tatou paneta ua vave ona mafanafana talu mai le amataga o le Industrial Revolution.

O le averesi o le vevela i luga o le fogaeleele ua siitia pe tusa ma le 1.1C talu mai le 1850. E le gata i lea, o le fasefulu tausaga talu ai ua sili atu le mafanafana nai lo se isi lava mea na muamua atu, talu mai le ogatotonu o le 19th Century.

O nei fa'ai'uga e maua mai i su'esu'ega o le faitau miliona o fua na fa'apotopotoina i vaega eseese o le lalolagi.O faitauga o le vevela e aoina e nofoaga o le tau i luga o le eleele, luga o vaʻa ma satelite.

O le tele o vaega tutoatasi a saienitisi ua ausia le iʻuga tutusa - o le siʻitia o le vevela e fetaui ma le amataga o le vaitau o pisinisi.

Turkey

E mafai e Saienitisi ona toe fausia suiga o le vevela i tua atu o le taimi.

O mama o la'au, 'aisa 'aisa, vaituloto palapala ma 'amu o lo'o fa'amauina uma se saini o le tau ua mavae.

O lenei mea e maua ai le fa'amatalaga sili ona mana'omia i le vaega o lo'o iai nei o le mafanafana.O le mea moni, ua manatu saienitisi e leʻi vevela tele le lalolagi mo le tusa ma le 125,000 tausaga.

 

E faapefea ona tatou iloa o tagata e nafa ma le vevela o le lalolagi?

O kasa o le falematau - lea e maileia ai le vevela o le La - o le sootaga taua lea i le va o le maualuga o le vevela ma gaioiga a tagata.O le mea pito sili ona taua o le carbon dioxide (CO2), ona o lona tele i le ea.

E mafai foi ona tatou ta'u atu o le CO2 e maileia le malosi o le La.Ua fa'aalia e satelite le fa'aitiitia o le vevela mai le lalolagi o lo'o sao atu i le vanimonimo i le umi o galu o lo'o fa'afefe ai e le CO2 le malosi.

O le susunuina o suau'u fa'ato'aga ma le tipiina i lalo o la'au e o'o atu ai i le fa'asa'olotoina o lenei kasa oona.O gaioiga uma e lua na paʻu ina ua maeʻa le 19th Century, o lea e le o se mea e ofo ai le faʻatupulaia o le CO2 o le ea i le vaitaimi lava e tasi.

2

E iai le auala e mafai ai ona tatou faʻaalia manino le mea na sau ai lenei CO2 faaopoopo.O le kaponi e gaosia e ala i le susunuina o suau'u fa'ato'aga e iai lona saini fa'ama'i fa'apitoa.

O mama o la'au ma polar aisa o lo'o fa'amaumau uma suiga i le kemisi o le ea.Pe a suʻesuʻeina ua latou faʻaalia ai o le kaponi - aemaise lava mai punaʻoa faʻasolosolo - ua maualuga tele talu mai le 1850.

O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai mo le 800,000 tausaga, e leʻi maualuga le CO2 i luga aʻe o le 300 vaega i le miliona (ppm).Ae talu mai le Industrial Revolution, o le CO2 concentration ua faʻateleina i lona tulaga o loʻo i ai nei e toetoe lava 420 ppm.

O fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta, ua ta'ua o fa'ata'ita'iga o le tau, ua fa'aaogaina e fa'aalia ai le mea semanu e tupu i le vevela e aunoa ma le tele o kasa oona e fa'amatu'u mai e tagata.

Latou te faʻaalia semanu e itiiti le vevela o le lalolagi - ma atonu o se malulu - i luga o le 20th ma le 21st Century, pe ana faʻapea o mea faʻalenatura na aʻafia ai le tau.

Na'o le taimi lava e fa'ailoa mai ai mea fa'aletagata e mafai ai e fa'ata'ita'iga ona fa'amatalaina le si'itia o le vevela.

O le a le aafiaga o tagata i luga o le paneta?

O le maualuga o le vevela o le lalolagi ua uma ona oʻo i ai ua valoia e mafua ai suiga tetele i le lalolagi o loʻo siomia ai i tatou.

O su'esu'ega moni i le lalolagi o nei suiga e fetaui ma mamanu o lo'o fa'amoemoe le au saienitisi e va'ai i ai ma le fa'avevela a tagata.E aofia ai:

***O le aisa i Greenland ma le Anetatika ua vave ona liusuavai

***O le numera o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau ua faʻateleina i se vaega o le lima i luga ole 50 tausaga

*** Na si'itia le suasami o le lalolagi i le 20cm (8in) i le seneturi talu ai ma o lo'o siisii ​​pea

***Talu mai le 1800s, ua tusa ma le 40% le sili atu o le acid o le sami, ua afaina ai meaola o le gataifale.

 

Ae e le'i sili atu ea le mafanafana i aso ua mavae?

E tele vaitau vevela i taimi ua mavae o le lalolagi.

E tusa ma le 92 miliona tausaga talu ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le vevela na matua maualuga lava e leai ni polar aisa ma meaola e pei o le korokotaila na nonofo i matu e pei o le Canadian Arctic.

Peitaʻi, e lē tatau ona faamāfanafanaina se tasi, auā e lē o iai tagata.I nisi taimi i aso ua mavae, e 25m (80ft) maualuga le maualuga o le sami nai lo le taimi nei.O le maualuga o le 5-8m (16-26ft) ua manatu ua lava e lofia ai le tele o taulaga i gataifale o le lalolagi.

E tele faʻamaoniga mo le faʻaumatia tele o le ola i nei vaitau.Ma o fa'ata'ita'iga o le tau o lo'o fa'ailoa mai ai, i nisi taimi, e ono avea le teropika ma "sone mate", e vevela tele mo le tele o meaola e ola ai.

O nei fesuiaiga i le va o le vevela ma le malulu na mafua ona o le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e aofia ai le auala o loʻo galulu ai le lalolagi aʻo taamilo i le La i taimi uumi, o mauga mu ma faʻalavelave pupuu o le tau e pei ole El Niño.

Mo le tele o tausaga, o vaega o mea e taʻua o le tau "sceptics" ua latou masalosalo i le faavae faasaienisi o le vevela o le lalolagi.

Peitaʻi, toetoe lava o saienitisi uma o loʻo faʻasalalau e le aunoa i tusi faʻasalalau e iloiloina e tupulaga ua malilie nei i mafuaʻaga o suiga o le tau.

O se lipoti autu a le UN na tatalaina i le 2021 na faapea mai "e le mafaaseseina le faamafanafanaina o le siosiomaga, vasa ma eleele".

Mo nisi fa'amatalaga, fa'amolemole va'ai:https://www.bbc.com/news/science-environment-58954530


Taimi meli: Oke-21-2022

Auina mai lau savali ia i matou:

Tusi lau savali iinei ma lafo mai ia i matou
Tuu lau Feau